Filmska RUNDA

Samo tjedan dana uoči glavnog programa Filmske RUNDE, kreće Srednjoškolska RUNDA. Filmska RUNDA u suradnji s Filmskom revijom mladeži i Four River Film Festivalom iz Karlovca, II. gimnazijom Osijek te filmašima iz srednjih škola s područja Osijeka organizirat će projekciju filmova Filmske revije mladeži, čiji su autori srednjoškolci, u četvrtak, 23.5.2019. od 19:30. Filmovi će se prikazivati kod Rondela u Tvrđi, a ulaz na samu projekciju je besplatan. Ova jedinstvena manifestacija u Osijeku pruža mogućnost da Osječani po prvi put vide filmske uratke svojih srednjoškolskih kolega iz cijele Hrvatske. Filmski blok od sat vremena, uključit će kratkometražne filmove svih rodova i žanrova s Filmske revije mladeži. Tim povodom razgovarali smo sa Sanjom Zanki Pejić, voditeljicom revijskih i obrazovnih programa HFS-a i Davidom Gašom, filmskim selektorom Srednjoškolske RUNDE.

Autor: Matej Beluhan

Za početak možeš li nam ukratko predstaviti Four River Film Festival? Koja je posebnost ovog festivala?

Sanja Zanki Pejić: Four River Film Festival i Filmska revija mladeži su festivali filmova koje su napravili srednjoškolci, odnosno mladi u dobi od 14 do 20 godina. Four River Film Festival i nacionalna inačica Filmska revija mladeži održavaju se u gradu na četiri rijeke - Karlovcu. 24. Filmska revija mladeži i 12. Four River Film festival održat će se od 10. do 14. rujna 2019., a rok za prijavu filmova je 1. lipnja 2019.!

Filmska revija mladeži nacionalna je manifestacija posvećena srednjoškolskom filmu, koja se do svojega 12. izdanja u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza selila iz grada u grad i mijenjala lokalnog priređivača. Od 2007. godine trajno je pod paskom Kinokluba Karlovac naseljena u gradu na četiri rijeke. Godinu dana kasnije, na krilima uspjeha, isti je tim pokrenuo i međunarodnu inačicu Revije – Four River Film Festival. Obje manifestacije se od tada održavaju u Karlovcu i iz godine u godinu i kvalitativno i kvantitativno se uspinju na ljestvici uspjeha. Tako je proteklo izdanje posjetilo više od dvije stotine srednjoškolaca i njihovih profesora, a srednjoškolske filmove, zajedno s ostalim popratnim programima pogledalo čak 5.000 posjetitelja! Broj prijavljenih filmova iz godine u godinu raste kao i broj zemalja iz kojih pristižu filmovi (preko 50 zemalja diljem svijeta). S gotovo 1.000 prijavljenih filmova, te impozantne brojke svjedoče o velikom interesu mladih filmaša za ove filmske događaje te njihovom poimanju kao važnoj platformi za rad, djelovanje, poticanje i daljnje motiviranje filmskog stvaralaštva kod mladih. S ponosom možemo reći da je Karlovac postao službeni inkubator srednjoškolskog filma!

Kako si se ti uključila u organizaciju FRFF-a?

Sanja Zanki Pejić: Te 2007. mi Kinoklubaši: tada 17-godišnji Igor, 18-godišnja Ksenija, 19-godišnjaci Svjetlana i Emil, 20-godišnja Sanja, 21-godišnjakinje Marija M. i Vedrana, 22-godišnja Marija R. i 24-godišnjaci Zlatko i Živac smo prvi puta samostalno organizirali nešto tako veliko (prve godine samo na nacionalnoj razini), a već iduće je svjetlo dana ugledao i FRFF (međunarodni festival). Zapravo je to na neki način bio naš mali „bunt“ jer se do tada Revija mladeži organizirala zajedno ili sa Revijom djece (pa kad bi mi srednjoškolci došli tamo smo bili prestari) ili sa Revijom odraslih (tu smo pak bili premladi) i shvatili smo da Filmska revija mladeži zaslužuje biti izdvojena. FRFF je bio naša želja da pokažemo da i u svijetu ima sličnih festivala i upravo to povezivanje i partnerske suradnje rezultirale su sa Youth Cinema Networkom - mrežom filmskih festivala za mlade, organizacija i učitelja filmske i medijske kulture koji promoviraju i unapređuju izradu filmova kod mladih.

Svi smo mi zapravo odrasli uz FRFF, jer smo stvarno bili djeca kad smo kretali u cijelu priču, ali ono što je divno je da nam je i dalje FRFF svima u srcu. Količina žara i entuzijazma s kojima smo krenuli u cijelu ovu priču jednostavno je morala rezultirati ovime. Karlovac, naime, uistinu postaje platforma za razvoj srednjoškolskog filma, a veseli i činjenica da su brojni sadašnji i budući profesionalci u svijetu filma zapravo svoje prve „filmske korake“ napravili upravo na FRFF: snimatelji Vedran, Pavle, Mateja i Marinko, montažeri Daniel, Tomo, Bojan i Lucija, glumci Tvrtko, Karlo i Filip, scenarist Luka, redatelji Dario, Marko i Dora, te producenti Ivan, Marija, Anita, Marina, Adrijana, Dalia, Aleksandra i Laura.

Koji dio festivala ti je najdraži? Pregledavanje filmova? Radionička druženja? Ili postfestivalski dani kada je većina toga iza tebe i osmijehom se možeš osvrnuti na nekoliko prethodnih dana?

Sanja Zanki Pejić: Nama zapravo festival traje cijelu godinu, i nije to samo floskula jer se kroz YCN stvorila „filmska obitelj“ koja nastoji promovirati mlade autore zaista na čim većem broju festivala. A za vrijeme samog festivala nekako najdraži su mi oni mali razgovori koje uspijemo imati sa gostima kada nas počnu nakon drugog dana festivala pitati kako bi oni mogli doći iduće godine ako ne uspiju napraviti film, onda znamo da je to to i da sve što smo radili zadnjih godinu dana ima smisla. 

Puno radiš s mladima i sada kada smo već duboko zakoračili u digitalno doba – zašto je još uvijek važno mlade učiti da se upoznaju s filmskim jezikom?

Sanja Zanki Pejić: Filmska umjetnost je najkonzumiranija umjetnost među osnovnoškolskim i srednjoškolskim učenicima te danas u doba kada je tehnika u potpunosti dostupna važno je mlade upoznati sa filmskim jezikom i njegovim zakonitostima. Mladi moraju naučiti aktivno koristiti film, kritički ih sagledavati i analizirati te selektirati pozitivne utjecaje u svrhu produktivna korištenja filma kao medija, a negativne uočavati i odbacivati. Srednjoškolski učenici jedni su od primarnih korisnika filmskog obrazovanja te je zaista važno ovakvim programom, koji upravo srednjoškolske učenike stavlja u fokus i daje im priliku da sami sudjeluju u organizaciji i kreiranju sadržaja namijenjenih njima, omogućiti poticanje filmske pismenosti i značajnog unapređenja položaja filmske umjetnosti u odgojno-obrazovnom sustavu. Dugoročno će zasigurno FRFF pridonijeti povećanju korištenja filma u obrazovanju kao i većem broju mladih koji film odlučuju odabrati kao profesiju (rezultati su već vidljivi kroz program Nekad laureati, a danas...)

Kojim se temama najčešće bave mladi filmski autori i autorice?

Sanja Zanki Pejić: Teme su zaista raznolike, i zapravo veseli vidjeti taj široki raspon koji proizlazi iz filmskog stvaralaštva mladih. Ovdje najbolji pregled zasigurno ima naša selekcijska komisija koji za svako izdanje moraju pogledati sve filmove koji su prijavljeni (više od 1.000 filmova svake godine) te od njih izabrati otprilike 80 sretnika koji uđu u konkurenciju. Ono što nas također veseli je i evidentni napredak iz godine u godinu kako u tehničkom tako i u tematskom smislu. Priče postaju sve promišljenije i zaista se vodi oštra borba za ući u konkurenciju FRFF-a.

Što je mladim autorima i autoricama, po tvom mišljenju, najveća prepreka jednom kada se počnu baviti filmskim stvaralaštvom?

Sanja Zanki Pejić: U današnjem dobu tehničkih mogućnosti prepreka je sve manje i manje, onih s kojima smo se mi susretali (kako nabaviti kameru s kojom možeš snimiti nešto). Upravo zbog toga je jako važno poticati filmsku pismenost u srednjim školama kako bi mlade kojima je tehnika dostupna obrazovali te kako se njihovo filmsko stvaralaštvo ne bi ograničilo na Instastorye i videe na društvenim mrežama već kako bi o temama koje ih zanimaju dobili priliku progovoriti kroz medij filma. Film je zapravo idealno odgojno i obrazovno sredstvo kojim možemo potaknuti stvaralačke kompetencije mladih i usmjeriti ih na timski rad.

Filmski selektor Srednjoškolske RUNDE je David Gašo, maturant II. gimnazije Osijek, koji se bavi filmskom i glazbenom kritikom, filmom i kazalištem. Zamolili smo ga da nam predstavi program Srednjoškolske RUNDA. Koje sve filmove možemo očekivati i kojim temama se ponajviše bave mladi autori i autorice?

David Gašo: Izbor filmova unutar Srednjoškolske runde odraz je natprosječne zrelosti mladih autora koji su se, između ostalog, svojim radom istaknuli i na 23. Filmskoj Reviji Mladeži u Karlovcu. Cilj programa je bio podjednako uklopiti sve filmske rodove pa tako pokazati široki raspon tema kojima se mladi bave, ali i inovativnost autora prilikom pristupa tim temama. Program donosi dokumentarne filmove poput simpatičnog i eksperimentalnog filma Ritual Ispijanja Kave redateljice Lucije Strugar ili filma Spavači Izgubljene Svakodnevice koji, iako naizgled tako udaljen od srednjoškolske autorice Larise Šmitran, ipak donosi plodan rezultat zahvaljujući temeljitom istraživačkom procesu. Igrani filmovi Ema i Lena autorice Natalie Dech i film Desi se autora Maxa Kostelca upravo suprotno tome zalaze u intimne živote samih autora te su rezultat iskustva, a motivacija mladih redatelja temelji se upravo na svakodnevnom životu. Eksperimentalnim pothvatima istaknuli su se Rene Rehak i Petra Pavetić Kranjčec s filmovima Brodovi i Corpus koji pokazuju zavidnu sposobnost srednjoškolaca prilikom izražavanja osjećaja i doživljaja kroz apstraktne motive. Zavidna tehnička razina igranih i dokumentarnih filmova praćena je i stilistički zanimljivim animiranim pothvatima poput filma Ivora Taramuta naziva RUN koji crpi izravno iz noir filmova potjere te projekt ekipe koju čine Karla Anić, Lucija Petkoviček, Luka Bakonji i Filip Dučić jednostavnog naslova Kako si? koji vrlo delikatnim i pametnim stilskim postupcima donosi senzibilnu priču potaknutu svakodnevnim istinama.

Mladi se redatelji bave temama koje su im bliske, s kojima su u izravnom doticaju i o kojima imaju nešto pametno reći. Izbjegavaju se pretenciozne ili nejasne teme i nepoznati sadržaji, a sklonost skromnim i osobnim temama sve je više zastupljena - što je odlično, jer tako autori dobivaju pozornost, ljudi ih slušaju, a smatram kako je od mladih autora tako najlakše dobiti svjež, neuređen i iskren kut gledanja koji je uvijek vrlo dobrodošao.