Maja Ogrizović

NOVINARKA: Lana Burazin

 

Filmska RUNDA ove godine slavi veliki rođendan – deset godina postojanja! I baš kao što to ide na rođendanima, slavlje je još slađe kada ga dijeliš s prijateljima. Upravo smo zato prvi dvoznamenkasti rođendan odlučili podijeliti s našim gostima iz Rijeke – platformom Film svima koja također slavi svojih deset godina. Rijeka je ove godine gostujući grad naše revije, a od 23. do 25. listopada zajedno ćemo puhati rođendanske svjećice i uživati u vrhunskim filmovima. Do tada smo iskoristili priliku za opušteni razgovor i razmjenu rođendanskih uspomena!

Tim povodom u subotu 25. listopada u 17:00 sati u maloj dvorani kina Urania publiku očekuje posebno inkluzivno filmsko iskustvo: projekcija kratkih filmova prilagođenih slijepim i slabovidnim te gluhim i nagluhim osobama. Na programu su Srebrne autorice Barbare Babačić i poetski dokumentarac Kad vrtim film osječke autorice i RUNDAŠICE Ines Jokoš – koji će upravo na RUNDI doživjeti svoju osječku premijeru.

Zbog svega navedenog razgovarali smo s Majom Ogrizović, osnivačicom projekta Film svima, platforme koja već deset godina promiče inkluzivnost, jednakost i solidarnost u području filmske kulture.

 

 

Vaš divan projekt ima za cilj prilagoditi sadržaje audiovizualne kulture gluhim i nagluhim te slijepim i slabovidnim osobama i promicati inkluzivnost u filmskoj kulturi. Počeli ste 2016. godine i od tada kontinuirano djelujete. Kako biste opisali ono što radite i kako ste prepoznali potrebu za takvim projektom?

Za početak, hvala na pozivu, ovom divnom pitanju i podršci inkluzivnim praksama. Zapravo, i RUNDA je inkluzivna praksa koja osigurava cjelogodišnji filmski program, edukacije te prilike za susrete i razgovore u decentraliziranom formatu, no vraćam se na pitanjce.

Krenulo je nekako slučajno, u to sam vrijeme radila u Filmaktivu nakon što sam nekoliko godina provela radeći na filmskim festivalima i u proizvodnji filmova, a privatni mi se svemir sužavao — sisterica, koja me upoznala sa svime što u kulturi vrijedi, razboljela se nekoliko godina prije toga, a ja sam krenula u borbu s napadajima panike. I nije imalo smisla nastaviti business as usual, a nešto iznutra me vuklo u ovom smjeru. Sisterica me upoznala s knjižnicom za slijepe, a znakovni me zanimao od malena kada sam hvatala znakove kad god bi ih vidjela. I to je bilo to, odluka je pala — inkluzivirat ću filmove! Iako nisam imala pojma što to sve znači, imala sam volju i bila uporna mazga. Povezala sam se s Udrugom gluhih PGŽ, Damirom Heregom, Sandrom Fabijanić i Ivonom Križić koji su bili puni podrške i savjeta. Krenuli smo hrabro u inkluziviranje za gluhe i nagluhe te 2016., a 2020. počeli inkluzivirati za slijepe i slabovidne. Do danas u Film svima medijateci brojimo ukupno 91 inkluzivirani film, a posljednji inkluziviran je film Ines Jokoš i Branimira Šutala Kad vrtim film, pripremljen upravo za Filmsku RUNDU.

 

Kako izgleda proces prilagodbe filma za potrebe osoba s oštećenjem vida i/ili sluha te koje osnovne elemente takav film mora imati? 

Ukratko — različito. Nekada prijedlozi krenu od zajednice gluhih, nekada od zajednice slijepih, nekada od producenata/ica ili filmskih radnika/ca, nekada od Film svima tima, ali ono što je važno jest da sve filmove biramo — zajedno. Promišljamo o naslovima, temama, gledamo i slušamo, razgovaramo i odaberemo u što ulažemo energiju. Ne postoji neki recept, naša je želja inkluzivirati sve filmove na svijetu, ali kako zbog resursa moramo birati, cilj je da inkluziviramo što je više moguće različitih naslova, od oskarovaca (ponosno imamo u Film svima medijateci inkluziviranog jednog dobitnika –  Surogat – jednog nominiranog — Čovjek koji nije mogao šutjeti – i dva, za sada, kandidata — Fiume o Morte! te Moral support); svježih naslova koje inkluziviramo i prije službene premijere; klasika koje želimo učiniti dostupnima (H-8, Vlak u snijegu, Surogat), ali pazimo i na uključivanje različitih rodova i žanrova među kojima se ističu i suradnja s 25 FPS produkcijom na inkluziviranju eksperimentalnoga filma Kroz sredinu ako dođe Ane Buljan ili Radije bih bila kamen Ane Hušman.

Kada osiguramo prava, pregledamo filmove, pripremimo inkluzivne titlove i krenemo u izradu audiodeskripcije s partnerima iz Centra za audiodeskripciju te snimke na hrvatski znakovni jezik s Film svima timom, prevoditeljima i snimateljem i montažerom Ivanom Vranjićem.

 

 

Kakva je trenutačna situacija s prilagodbom audiovizualnih sadržaja za osobe sa oštećenjem vida i/ili sluha u Hrvatskoj u odnosu na situaciju koja je bila 2016. godine kada ste započeli projekt? Smatrate li da se prilagođavanje filmova i drugih sadržaja dovoljno učestalo provodi u Hrvatskoj?

Film svima medijateka broji 91 film, to je jedan značajni pomak od 2016. Ono što uvijek ističemo je da je pristup filmu i pristup kulturi osnovno ljudsko pravo te je pristup filmovima sufinanciranim javnim sredstvima nužan svim građanima s obzirom na to da smo u njihovom nastanku sudjelovali i plaćanjem poreza. Koliko god ta sredstva bila skromna. Postoji niz subjekata koji inkluziviraju, koji otvaraju vrata inkluzivnim programima i solidarno ulaze u tu borbu. A borba je — zajednička. Borba za ravnopravnost, jednakost, za zajednicu, za sve nas. 

Ističemo inkluzviranje ovogodišnjega Animafesta, Pula Film Festivala, Dana hrvatskog filma, Festivala mediteranskog filma Split, Star Film Festa, Liburnia Film Festivala i — Filmske RUNDE <3

Inkluziviramo zajedno i gledamo filmove zajedno. Uvijek i svugdje.

 

Mislite li da je vaš projekt potaknuo veći interes za takve filmove – kako kod osoba s oštećenjem vida ili sluha, tako i kod šire javnosti? Smatrate li da je hrvatska javnost općenito dovoljno informirana te otvorena prema cilju koji želite postići?

Joj, nadam se da je! Preko 10000 ljudi je sudjelovalo u projekcijama, gotovo svi po prvi put, pozivi su sve češći, projekcije su dostupne diljem zemlje, a na njima se okupljaju jednako gluhe i nagluhe, slijepe i slabovidne kao i čujeće i videće osobe. Sve više gledamo filmove zajedno, to je bio cilj i to se nekako ostvaruje. Ali da ide polako, ide polako. Rado bih da sva kina osiguravaju redovite projekcije inkluzivnih projekcija, da su na televizijama inkluzivni filmovi i serije svakodnevno dostupni, da se služimo hrvatskim znakovnim jezikom, ali i da su prostori dostupniji. Da smo svi svjesniji da kultura pripada svima nama, da javne institucije i televizije pripadaju svima nama, da javni prostori pripadaju svima — nama. Nadam se da će inkluzija biti norma i da naš posao neće biti potreban.

 

Budući da i naša Filmska RUNDA ove godine puni deset godina, voljeli bismo čuti – kakve planove i želje imate za Film svima u narednom desetljeću? Kako zamišljate njegov rast i širenje, sad kad zajedno slavimo važne jubileje?

Koje dobro pitanje! Ovu godinu aktivno promišljamo novo desetljeće. Prošle smo godine pokrenule novu organizaciju, Kultura svima svugdje sa svojih godinu dana je već napravila oooogromne pomake, ali tako to ide kada je iza nje inkluzivna obitelj nastala kroz Filmaktiv. Okrenute smo prema inkluziviranju kulturnih praksi, ne samo AV kulture te pružanju podrške radnicima i radnicama u kulturi u tom procesu. Narednu godinu želimo pokrenuti edukaciju tehničara/tehničarki za provedbu inkluzivnih projekcija; pred ljeto izlaze prve sveobuhvatne smjernice za izradu inkluzivnih titlova koje radimo s prevoditeljicama za HZJ, kroatisticama i drugim lingvisticama, translatolozima, titlerima te filmskim radnicima i gluhim osobama te u suradnji s HRT-om. Planiramo nastaviti u tonu 2025. koja je najinkluzivnija godina za našu sve svima obitelj. Zahvaljujući kolegicama Željki Macan i Petri Žagar-Šoštarić inkluziviranje je dio akademske zajednice u kojoj provodimo kolegije inkluziviranja u kulturi, a planiramo i pokretanje novih s naglaskom na inkluzivne kulturne prakse i hrvatski znakovni jezik. Vidimo se na festivalima, u kinima, vrtićima, školama, na fakultetima, na ulicama, u domovima — inkluzija svima svugdje jer inkluzivne prakse borbe su za prava svih nas.

Za kraj, može li kratka čestitka za 10. rođendan Filmske RUNDE?

U Osijeku dobivate čestitku na hrvatskom znakovnom jeziku, a u pisanom formatu — cijeli Film svima tim želi vam još borbenije desetljeće ispunjeno tonom filmova, druženja, povezivanja i obogaćivanja osječke i slavonske scene jer to radite fantastično. Guramo dalje, zajedno!